Volvo Sport Cabrio – 60 godina rijetkog modela!

2. juna 1954. godine, svijet je upoznao Volvo Sport, poseban roadster dvosjed i prvi sportski automobil švedske kompanije. Ipak, mala masa i pouzdana Volvo tehnologija nisu bile dovoljne za veći tržišni uspjeh, pa je proizvodnja prekinuta nakon samo 67 proizvedenih primjeraka. Ili ih je ipak bilo 68?

Automobil je nosio kratko i slatko ime – Sport, a krasile su ga skromne dimenzije, zaobljeno tijelo i velika maska hladnjaka poput turbine. Međuosovinski razmak je bio za 20 cm kraći od onog u modelu PV 444, čiju je mehaniku Sport i koristio. Ispod prednjeg poklopca bio je dorađeni 1.4 litarski benzinac iz modela PV 444, a uz pomoć dva karburatora razvijao je 70 KS. To je bilo dovoljno za maksimalnu brzinu od 155 km/h.

Volvo Sport je bio direktni rezultat brojnih izviđačkih putovanja u Sjedinjene Američke Države osnivača kompanije Assara Gabrielssona početkom 50-tih godina. U želji da što više istraži tržište prije predstavljanja automobila na drugoj strani Atlantika, Gabrielsson je upoznao mnogo ljudi i obišao brojne kompanije, među njima i kompaniju Glasspar iz Kalifornije, koja se bavila proizvodnjom čamaca i automobilskih karoserija od tada inovativne stakloplastike.

Gabrielsson se zainteresovao za proizvodni proces i odlučio svoj automobil napraviti od tog inovativnog materijala. Pored toga, primjetio je da su mali evropski sportski automobili jako traženi u SAD-u, te je odlučio i napraviti jedan.

Kompanija Glasspar je 1953. godine dobila zadatak da osmisli prvi prototip, dizajnira karoseriju, napravi kalupe za proizvodnju iste i obuči Volvo radnike za rad sa stakloplastikom. Kod kuće, u Gothenburgu, Volvo inženjeri su dobili zadatak da pronađu šasiju pogodnu za postavljanje karoserije.

Kratak razvojni period

Projekat je brzo napredovao. Početkom 1954. godine, Glasspar je dopremio prvi prototip, koji je bio u voznom stanju, ali još uvijek daleko od produkcijske forme i bez pojedinih vitalnih dijelova. Automobil je tokom internih testiranja naišao na oštre kritike. Šasija je bila preslaba, plastika je pucala, vrata nisu potpuno nalijegala, a trobrzinski mjenjač nije bio nimalo sportski nastrojen.

Do trenutka prezentacije na aerodromu Torslanda, završena su još dva prototipa i Volvo je je bio u mogućnosti pokazati ozbiljnost cijelog projekta. Na prezentaciji je rečeno da će automobil biti tržišno dostupan od 1955. godine, a prva planirana serija od 300 primjeraka bila je namijenjena isključivo izvozu. Odmah poslije promocije, Volvo je pristupio svojevrsnoj javnoj demonstraciji u okviru koje je sa sva tri automobila posjetio sve Volvo dilere u Švedskoj.

Početak nečeg novog

U proljeće 1956. godine, prvi su automobili isporučeni kupcima u zemljama kao što su Južna Afrika, Brazil, Maroko i SAD. Ipak, neki su prodati i kupcima u Švedskoj, čime je Volvo prekršio prva obećanja. Automobil je bio dorađen u svakom aspektu, odnosno bio je potpuno funkcionalan, ali je trobrzinski mjenjač i dalje bio problematičan.

Ipak i proizvodnja i prodaja išle su sporo, pa je tokom prve godine proizvedeno tek 44 primjerka. Sljedeće 1957. godine proizvedena su još 23 primjerka, ali nakon što je novi direktor Volva Gunnar Engellau isti provozao tokom jednog vikenda, odlučio je odmah prekinuti proizvodnju. Potez je pravdao činjenicom da Sport nije bio dovoljno kvalitetan, te da je kompanija sa svakim prodatim primjerkom zapravo gubila novac.

U konačnici, proizvedeno je tek 67 primjeraka, ali kasnijim istraživanjem dokazano je da su dva automobila greškom dobila isti broj šasije (20), što znači da je zapravo proizvedeno 68 primjeraka Sporta. Začudo, većina tih automobila i danas postoji i vozi.

Uprkos propasti model P1900, kako se automobil interno zvao, Volvo je iz ovog projekta mnogo naučio. Ubrzo nakon prekida proizvodnje, direktor Gunnar Engellau pokrenuo je razvoj novog sportskog automobila, ali ovaj put izrađenog od čelika i lima. Četiri godine kasnije, stigao je Volvo P1800, koji će vremenom postati izuzetno uspješan i slavan Volvo automobil.