Posjetili smo: PORSCHE muzej – Pionir u stvaranju inovativnih sportskih automobila (1. dio)

Porsche je sinonim za prepoznatljive sportske automobile koji decenijama svojim performansama, ljepotom i karizmom širom svijeta osvajaju nove fanove. U Stuttgartu koji je danas matični grad Porscha, nalazi se impozantan muzej koji na najbolji način pokazuje zašto Porsche voli „i staro i mlado“. Mi bismo rekli Porsche vole mladi, ali ko ga zavoli jednom, voli ga do kraja života.

U nastavku Vam donosimo prvi dio priče o Porsche muzeju.

Piše: Emir Kalender

Industrijalizacija Evrope i globalni tehnološki napredak omogućio je stvaranje brojnih automobilskih proizvođača. No, malo je onih koji se mogu pohvaliti sa blistavom historijom koju bi prikazali javnosti. U malom odabranom društvu historijski značajnih proizvođača nalazi se i Porsche čij smo muzej detaljno obišli.

Posjetili smo muzeje i drugih slavnih proizvođača automobila, kao i druga zanimljiva mjesta koja su povezana sa automobilizmom, ali ni na jednom mjestu nismo vidjeli više mlađih posjetitelja – djece i omladine, kao što smo vidjeli u Porsche muzeju. U pokušaju da pronađemo objašnjenje za tu pojavu na um nam jedino pada dio pjesme Bijelog dugmeta: „Ima neka tajna veza, za sve ljude zakon krut, njome čovjek sebe veže, kada bira sebi put.“

Historijat muzeja  

U julu 2004. godine donesena je odluka o pokretanju najspektakularnijeg građevinskog projekta u historiji kompanije Porsche AG. Bečki arhitektonski ured „Delugan Meissl Associated Architects“ izabran je iz preko 170 radova iz cijele Evrope na konkursu koji je održan za pronalazak dizajna muzeja. Nakon usvajanja projekta izgradnja objekta je počela u oktobru 2005. godine, a radovi su završeni u jesen 2007. godine. Uređenje muzeja trajalo je oko godinu dana, a prvim posjetiocima svoja vrata Porsche muzej je otvorio 31. januara 2009. godine.

Zgrada koju je dizajnirao Delugan Meissl stoji na samo tri stuba u obliku slova V, a dominantna glavna struktura muzeja lebdi iznad zemlje poput monolita. Za izgradnju muzeja potrošeno je 21.000 kubika betona, 6.000 tona željeza, 10.000 kvadratnih metara stakla i 30.000 kvadratnih metara plastike. Troškovi izgradnje ovog savremenog arhitektonskog remek djela iznosili su oko 100.000.000 miliona eura.

Koncept izložbe

Sam izložbeni prostor raspodijeljen je na dva sprata čija ukupna veličina iznosi 5.600 kvadratnih metara. Na njima je izloženo oko 80 muzejskih automobila i preko 200 malih eksponata. Izložbeni prostor podijeljen je hronološki i tematski u osam dijelova, a svaki dio ima svoj naziv: Porsche prije 1948. The prologue, The „LIGHT“ idea, The „CLEVER“ idea, The „FAST“ idea, The „POWERFUL“ idea, The „PASSIONATE“ idea, The „CONSISTENT“ idea, i „PORSCHE ENGINEERING“. Osim toga ovo su i osnovni principi koji su oduvijek nadahnjivali Porsche u nastojanjima da pronađe pionirska tehnička rješenja u automobilskoj industriji.

The PROLOGUE – PORSCHE prije 1948.

Historija kompanije seže u daleku prošlost, tačnije u 1898. godinu kada je profesor Ferdinand Porsche predstavio svoj prvi automobil. Bio je to „Egger-Lohner“ model C.2 Phaeton (poznat i kao „P1“) koji je bio i prvi električni automobil u historiji auto industrije. Upravo taj izvorni automobil star 122 godine izložen je u Porsche muzeju.

P1 koji je konstruisao i napravio Ferdinand Porsche bio je jedno od prvih registrovanih automobila u Austriji, a na ulice Beča izašao je 26. juna 1898. Oznaka „P1“ nosi sve bitne elemente P – Porsche, broj 1 kao prvi automobil.

Napravljen je od čelične konstrukcije i težio je svega 130 kg, a za pogon je imao na raspolaganju motor od 3 KS. Brzina kretanja vozila regulisala se putem 12-stepenog regulatora, a P1 mogao je postići maksimalnu brzinu do 22 km/h. Ukupni domet vozila bio je do 80 km.

Lohner Porsche iz 1900. godine dio je izložbene postavke, ali je u trenutku posjete muzeju bio izložen na „Retro Classic“ muzeju, pa smo isti tamo vidjeli prije same posjete muzeju.  Lohner Porsche – Semper Vivus bio je prvi hibridni automobil koji je razvio Ferdinand Porsche.

Ovaj automobil pokretala su dva električna motora na prednjim točkovima, a benzinski motor služio je kao generator. Električni motori razvijali su od 2,5 do 3,5 KS pa je automobil imao ukupnu snagu do 7 KS.

Koristio je 74 olovne baterije koje su značajno uvećale težinu automobila. Ukupna težina automobila iznosila je preko četiri tone, a kapacitet baterija bio je 270 Ah. Proizvodna verzija prvi put je predstavljena 1901. godine na sajmu automobila u Parizu, a cijena je iznosila 15.000 austrijskih kruna.

Porsche Tip 64 čini preteču svih savremenih Porsche modela čini “Type 64” koji ima aluminijumsku konstrukciju. Većina dijelova ovog automobila je preuzeta sa VW 38 prototipa KdF-Wagena koji je poznat pod imenom Volkswagen Buba.

Ovaj model dizajnirao je Porsche Büro, a u njegovom razvoju koristio je i zračni tunel. On je planirao da ugradi V10 motor, ali do toga nikada nije došlo. Tip 64 imao je 40 KS jer je koristio poznati boxter motor koji je pokretao i Volkswagen Bubu, čija je prva verzija također ovdje izložena. U ovom izložbenom dijelu pored navedenih modela izložen je i trkaći automobil Grand Prix tipa 360 „Cisitalia“.

Porsche Tip 360 ili Cisitalia Grand Prix model je trkaći jednosjed kojeg pokreće 1,5-litarski turbo motor. Napravio ga je talijanski proizvođač sportskih automobila Cisitalia. Ipak, pravi tvorac ovog automobila je Porsche koji ga je razvijao u periodu od 1946-47. za Cisitalia-u, da bi 1949. godine bio uveden ovaj model.

Kada je riječ o motoru, dr. Porsche 1939. godine dizajnirao je redni turbo motor sa 12 cilindara koji je imao zapreminu 1.482,56 ccm. Dizajniran je da isporuči snagu od 327 KS pri 9000 okr/min. Ovaj motor je iskorišten kao osnova za motor modela Cisitalia 360. Automobila koji je izgrađen u Italiji uz direktnu pomoć Robert Eberan von Eberhorsta, bivšeg zaposlenika Porschea napravljen je motor sa zapreminom od 1.492.58 ccm koji je isporučivao 300 KS pri 8.500 okr/min. Zahvaljujući ovom motoru automobil je imao maksimalnu brzinu od 300 km/h.

Potpuno zatvorena verzija sa pojednostavljenom šasijom postizala je brzinu od 320 km/h, a kasniji testovi motora pokazali su snagu oko 385 KS pri 10.500 okr/min. Ono što je zanimljivo jeste da je automobil imao pogon na sva četiri točka. Porscheovo iskustvo sa predratnim automobilima Auto Union Grand Prixa pokazalo se bitnim u stvaranju Cisitalije do te mjere da je bio nazvan „E Type“.

The „LIGHT“ idea

Omjer snage i mase uvijek je bio presudan faktor u proizvodnji sportskih automobila. Iz tog razloga, Porsche je oduvijek bio posvećen smanjenju težine i laganim principima konstrukcije. Ideja „Svjetla“ primjer je referentnih eksponata fokusiranih na laganu konstrukciju. Porsche trkaći automobili bili su nadmoćniji i pobjedonosni, uglavnom zahvaljujući svom laganom i okretnom dizajnu.

U ovoj galeriji svoje mjesto našli su Porsche 178 RS/60 Spyder, Porsche 550 Spyder, Porsche 718 Formel 2, Porsche 356 B – 2000 GS Carrera GT, Porsche 356 SL koji je učestvovao na utrci “Liege Rome Liege”, Porsche 356 Speedster Prototype.

Jedan od zanimljivijih izloženih modela je Porsche 550 Spyder koji je stvoren 1956. godine. Ovaj model namjenski je agresivno dizajniran za utrke. Pokretao ga je redni četverocilindarski motor zapremine 1.498 ccm koji je isporučivao 135 KS, a automobil je mogao razviti maksimalnu brzinu od 240 km/h.

Američki glumac James Dean nazvao ga je “Little Bastard” (mali gad), a upravo “mali gad” bio je uključen u fatalni udes glumca. Američki glumac poginuo je na putu do staze Salinas u Kaliforniji 1955. godine, u dobi od 24 godine. Vozač drugog vozila oduzeo mu je pravo prvenstva.

Veoma zanimljiv eksponat je i ultra tanka karoserija od plastičnih vlakana od modela Porsche 908 Coupé sa kratkim repom iz 1968. godine čija ukupna težina iznosi svega 130 kilograma.

The „CLEVER“ idea

U dijelu “MUDROST” izloženi su modeli sa kojim je Porsche predstavio svoja inžinjerska dostignuća u određenom vremenu. Porsche je uvijek nastojao odgovoriti na tehnološke izazove najboljim, a ne najbržim rješenjem. Od 1971. godine, inženjeri Porschea razvijaju i optimiziraju tehnička rješenja u istraživačkom i razvojnom centru u Weissachu. Oni su nastavili tradiciju pažnje na tehničkim detaljima koje je prvi uveo Ferdinand Porsche.

Porsche keramičke kompozitne kočnice (PCCB), upravljanje ventilima VarioCam i Porsche Doppelkupplungsgetriebe (PDK) samo su neki primjeri tehnologija koje je razvio Porsche. Tema se produbljuje na izložbu Porsche 356 B 2000 GS Carrera GT, koja se već 1960. godine imala zaključavanje sinhrona u mjenjaču.

Porsche 356 B 2000 GS Carrera GT

Porsche 356 B 2000 GS Carrera GT dobio je ne samo novi izgled, već i inovativnu tehnologiju. Pokretni dijelovi karoserije od aluminija bili su samo jedan primjer. Ostala pionirska rješenja bila su sigurnosno upravljanje sa hidrauličkim prigušivačima i optimizirano hlađenje kočnica. Različiti prijenosni omjeri također su bili novi. Od 1955. pa nadalje, svi modeli opremljeni trkaćim motorom imali su sufiks „Carrera“.

Nastavak teksta o PORSCHE muzeju i legendarnim automobilima objavit ćemo u drugom dijelu.