Volvo uvodi promjene u ponašanju vozača novim sigurnosnim sistemima
Volvo uvodi promjene u ponašanju vozača novim sigurnosnim sistemima
Razvojem nekoliko novih sigurnosnih solucija, Volvo Car korporacija pravi veliki korak naprijed prema cilju da do 2020. godine niko ne bi trebao biti teže povrijeđen ili smrtno stradati u novom Volvo vozilu.
U Volvo Car korporaciji u toku su intenzivni radovi na ostvarenju vizije vezane za Volvo automobile budućnosti. Naime, cilj Volvo eksperata je da do 2020. godine u njihovim automobilima niko ne bi trebao smrtno stradati ili biti teško povrijeđen.
„Poduzimamo jasne korake u tom smjeru. Trenutno imamo nekoliko istraživačkih projekata, čiji je cilj razvoj tehnologije za buduće Volvo modele“ – kaže Jan Ivarsson, stariji menadžer sigurnosno strategije pri Volvo Car korporaciji.
Brojne nove tehnologije usklađuju se prema ponašanju vozača u modernom okruženju saobraćanja, obzirom da se isto stalno mijenja. Naime, istraživanja su pokazala da moderni vozači čak 25 do 30 posto vremena za upravljačem provedu radeći nešto drugo, bez potpunog fokusa na vožnju. Sve je veći broj vozača, koji tokom vožnje razgovaraju na telefon, provjeravaju elektronsku poštu i SMS, pa se te stavke moraju uzeti u obzir pri razvoju novih sigurnosnih tehnologija.
Istraživački rad Volva fokusiran je na tri glavne stavke; zadržavanje pravca kretanja, izbjegavanje udesa na raskrsnicama i izbjegavanje kontakta sa divljim životinjama. U tu svrhu se radi na tri sigurnosna sistema i to:
- Autonomous Driving Support
- Intersection Support
- Animal Detection
Autonomous driving support
Autonomous Driving Support sistem pomaže vozaču da ostane u svojoj voznoj traci i prati ritam saobraćaja.
„Vožnja u sporoj koloni je izuzetno monoton dio vozačke svakodnevnice. No, zahvaljujući tehnologiji autonomne vožnje, automobil pomaže vozaču da vozilo ispred sebe zadrži na sigurnoj distanci“ – objašnjava Fredrik Lundholm iz Volvo odjela sigurnosnih funkcija.
Koristeći podatke dobijene od kamere i radara, automobil prati vozilo ispred sebe, te automatski ubrzava, koči i upravlja. Ukoliko vozilo ispred napravi nagli manevar izbjegavanja neke prepreke, Volvo automobil će učiniti isto potpuno samostalno. Ipak, vozač također uvijek ostaje taj koji kontroliše vožnju i može reagovati bilo kada.
Intersection support
Raskrsnice su najkompleksniji dio svakodnevne vožnje. U situaciji kada na križanju automobili ulaze jedan drugom u pravac, mogućnost za greške je izuzetno velika. U SAD-u se 2007. godine, čak 21,5 posto fatalnih nesreća desilo upravo na raskrsnicama, dok je u 16 EU zemalja (bez Švedske) taj postotak 2006. godine iznosio 20,6 posto.
Mattias Brännström je zadužen za razvoj Intersection Support sistema, koji automatski upozorava i koči vozilo na raskrsnicama. Ovaj sistem putem senzora nadgleda scenario dešavanja na raskrnici i ukoliko registruje kritičnu situaciju, interveniše u trenu. To je naročito važno prilikom skretanja, odnosno naleta vozila koje je prošlo kroz crveno, kada se aktivira kočenje. To znači da ovaj sistem razmišlja i o postupcima drugih vozača.
U cilju razvoja ovog sistema test vozila prelaze hiljade kilometara, kako bi sistem efektivno funkcionisao u svim krajevima svijeta.
Animal Detection
Problemi u saobraćaju ne završavaju u gradu. Čest slučaj vožnje na otvorenoj cesti je nalet na divlje životinje. Samo u Švedskoj je u 2010. godini bilo 47.000 nesreća uzrokovanih naletom na životinju. U Kanadi ta brojka iznosi oko 40.000 udesa mjesečno, a ništa manji problem nije ni u Norveškoj, Finskoj i Rusiji. No, ova statistika ne otkriva pravo stanje stvari, obzirom da mnogi vozači uspiju nekako izbjeći nalet na životinju, a tu su i slučajevi da se pri izbjegavanju udarca u životinju skrivi udarac u drvo, ogradu ili drugo vozilo.
Zbog toga, Volvo intenzivno radi na Animal Detection sistemu, koji otkriva divlje životinje i automatski aktivira kočnice. U pitanju je produžetak sistema za detekciju pješaka, a najveća je pažnja posvećena funkcionisanju u uslovima slabe vidljivosti. Cilj sistema je brzinu naleta na životinju smanjiti sa nekih 100-110 km/h na ispod 80 km/h, kada postojeći sigurnosni sistemi mogu sačuvati putnike. Zbog toga se životinja mora detektovati na najmanje 30 metara ispred vozila, pa je vrlo važan aspekt razvoja sistema ubrzanje vremena reakcije. Sistem je „istreniran“ da prepozna oblike i uzorke ponašanja nekoliko različitih životinja, no glavni je fokus na većim životinjama, koje i uzrokuju najveću štetu.
Uspjeh zahtijeva saradnju
Razvoj novih sigurnosnih tehnologija teče veoma brzo, te će se vrlo skoro naći u svim budućim Volvo modelima. No, za postizanje vizije saobraćanja bez udesa, potrebna je uska saradnja vladajućih struktura, osigravajućih kompanija i automobilskih proizvođača.