Uporedni test: Mercedes C 220 CDI vs. Lexus IS 220d – Rat zvijezda!

Kada neko želi da kupi novi automobil, vrlo često se stavlja pred težak izbor – šta kupiti, koju marku i model odabrati? Bez obzira na količinu novca kojom se raspolaže, kupovina automobila nije nimalo lagan zadatak jer u svakom cjenovnom razredu postoji konkurencija, što donosi argumente „za i protiv“. Naravno, kriteriji ovise od ličnih ukusa…

Ekipa Full Motiona je napravila uporedni test koji će možda olakšati izbor onima sa nešto dubljim džepom, objektivno poredeći dva direktna konkurenta, koji pripadaju premium brendovima a radi se o modelima Mercedesa (C 220 CDI) i Lexusa (IS 220d).

Piše: Adis Gadžo

Iako se za brand Lexus često vezao nadimak da je to „japanski Mercedes“ čak su neki modeli bili vrlo slični modelima Mercedesa, stvarnost je ipak drugačija. Toyota je lansirala svoj premium brand Lexus, kako bi bio unikatan na svoj način i predstavljao simbol vrhunske automobilske tehnologije sa Dalekog Istoka. Lexusovi modeli su uvijek bili luksuzno opremljeni, sa visokoperformasnom motorizacijom, visokim nivoom sigurnosti.

Vozili su ih bogati, ugledni, visoki državni činovnici, ali i oni sa debelim dosijeima. Jednostavno Lexus je predstavljao odraz moći njegovog vlasnika. Međutim, razmažene i sofisticirane evropljane ranije nije posebno oduševljavao njihov dizajn i poneko tehničko-dizajnersko rješenje, tako da se Lexus u Evropi teško probijao na tržištu. Istini za volju, i kako bi pored Mercedesa, BMW-a, Audija, Jaguara, i ostalih sličnih brendova. U Evropi je konkurencija jednostavno prejaka, pa zato svi aduti moraju biti na vrhunskom nivou ako se neki model želi plasirati i biti konkurentan navedenim brendovima. No, Lexus je popravio i segment dizajna kroz zadnje generacije, pa je i time ušao u konkurenciju.

Mercedesa ne trebamo posebno predstavljati – to je simbol i mjerna jedinica kvaliteta, pouzdanosti, uspjeha… I što je najbitnije, Mercedes nisu samo automobili – to su i sve vrste lakih i teških komercijalnih vozila, vozila posebnih namjena, autobusi i sl., a za sve vrijedi ista polisa kvaliteta. Mišljenja smo da ne postoji osoba na Zemlji koja ne priželjkuje za sebe makar jedan model iz njihove game.

Za početak, motori jednakih zapremina i sličnih tehnologija, te same proporcije obećavali su vrlo uzbudljiv duel sa neizvjesnim ishodom.  Pošto nismo bili u mogućnoasti obezbjediti oba vozila sa jednakom transmisijom, potrudili smo se maksimalno da objektivno posmatramo i ocjenimo oba vozila, bez uticaja različite transmisije. Mercedes C220 CDI je bio opremljen 7G-Tronic automatskom, dok je Lexus IS 220d bio opremljen 6-stepenom manualnom transmisijom. Radi lakšeg poređenja, osnovne tehničke podatke oba vozila smo smjestili u sljedeću tabelu:

	Mercedes C220 CDI	Lexus IS 220d
Zapremina motora (cm3)	2143	2231
Max. snaga motora (kW)	125 (pri 3000-4200 o/min)	130 (pri 3600 o/min)
Max. obrtni moment (Nm)	400 (pri 1400-2800 o/min)	400 (pri 2000-2600 o/min)
Ubrzanje 0 – 100 (km/h)	8,1	8,9
Max. brzina (km/h)	231	220
Potrošnja goriva: grad/otvorena vožnja (l/100 km)	6,2/4,3	8,6/5,9
Dimenzije: D/Š/V (mm)	4591/1770/1447	4585/1800/1440
Masa praznog vozila (kg)	1610	1650
Zapremina prtljažnika (l)	475	398
Zapremina rezervoara (l)	59	65
Cijena sa dodatnom opremom, do registracije (KM)	78.259	76.800

.

U prethodnoj tabeli su navedeni fabrički podaci, a već sam pogled na iste pokazuje određene prednosti jednog u odnosu na drugo vozilo. Međutim, ono što tabela ne pokazuje jesu stvarni podaci, dobijeni na poligonskim i cestovnim testiranjima uz korištenje najsavremenije mjerne opreme.

Kako smo to uvijek običavali, prvi test se ogledao u ispitivanju kočenja, odnosno mjerenja zaustavnog puta sa određene početne brzine. Sa početne brzine od 100 km/h, Mercedes se zaustavljao za 38,8 m, a Lexus za 40,36 m. Povećavši početnu brzinu na 130 km/h, zautavni put Mercedesa je iznosio 65,69 m dok je Lexusu trebalo dodatnih 8 m, tačnije 73,6 m! Mnogo bolji rezultat je ostvario Mercedes, zar ne?

Sljedeći test je pokazao brzinske karakteristike oba vozila, pri čemu se mjerilo ubrzanje i maksimalna brzina koju su vozila mogla razviti na pisti dužine 1600 m, nakon čega su se mogla sigurno zaustaviti. Tako je, prema našim mjerenjima i BH kvaliteti goriva, Mercedes dostizao 100 km/h iz stanja mirovanja za 8,4 s. Uz iste uslove, mjerenja su pokazala da je za ovaj poduhvat Lexusu potrebno 10,2 s što je 1,8 s sporije od Mercedesa. Uzimajući u obzir podatke sa prethodnog testa kočenja, iz sigurnosnih razloga smo skratili trajektoriju ubrzavanja Lexusa, te smo nakon 1173 m iz stanja mirovanja dostigli 173 km/h za što je bilo potrebno 35,3 s. Mercedes je dostigao 190 km/h ali nakon 1328 m i samo 36 s!

Iako je u ovom testu veliku prednost imao Mercedes sa 7G-Tronic transmisijom, ovo je pokazalo i objektivnu manu Lexusa. Naime, prvi stepen prenosa mu je „prekratak“ za ovoliku količinu obrtnog momenta, dok je istovremeno hod ručice mjenjača predugačak što rezultuje jako grubim startom u kojem se gubi mnogo energije a postiže malo, te gubitkom vremena prilikom izmjene stepena prenosa. Na ovo treba dodati i podatak da je testirani model Lexusa bio opremljen diferencijalom prenosnog odnosa i0=2,937, dok na drugim tržištima isti se isporučuje sa manjim i kompatibilnijim prenosnim odnosom (i0=2,474), što dodatno usložnjava čitav proces ubrzavanja te ima negative efekte na potrošnju goriva i emisije zagađujudih gasova.

Naravno na inertnost Lexusa itekako utiče i njegova masa koja je za 40 kg veća nego masa Mercedesa. Međutim, kada se sve ovo uzme u obzir, opet ostaje osjedaj da je Mercedes ipak mnogo nadmoćniji u ovom segmentu. Zašto? Ako pogledate tabelu sa tehničkim podacima, obratite pažnju na obrtaje motora pri kojima oba razvijaju maksimalnu snagu i obrtni moment. Uočljivo je da Mercedes pruža veći raspon obrtaja sa maksimalnim karakteristikama motora, dok to nije slučaj kod Lexusa. Opet zašto? Zato što je kapacitet ovog Mercedesovog motora u ovom modelu iskorišten oko 70%, odnosno najveća snaga koju može razviti ovaj 2,2-litarski motor iznosi 150 kW (pri 4200 o/min) u drugim varijantama opreme i drugim modelima. Lexus je iz svog 2,2 litarskog dizelskog motora izvukao maksimum sa ovih 130 kW…

U sljedećim testovima na ispit su stavljeni balans vozila, upravljački i sistemi ovjesa, zajedno sa aktivnim sistemima sigurnosti: ESP-om i ABS-om. U ovom segmentu su oba vozila bila prilično izjednačena sa vrlo direktnim upravljačkim sistemom koji je izrazito precizno slijedio komande vozača pružajudi istovremeno odličan „feedback“. S obzirom na to da oba vozila snagu na podlogu prenose preko zadnjih točkova, oštri manevri se vrlo lako mogu „obiti o glavu“ nakon gubitka kontrole usljed pretjeranog proklizavanja zadnjih točkova.

Da se ovo ne bi desilo, oba vozila su bila opremljena ESP-om, a u slučaju Mercedesa ovaj sistem je bio nešto bolje podešen – radio je vrlo tiho, blago i neosjetno tako da smo imali osjećaj da u potpunosti sami vladamo vozilom. Naravno, shvatili smo da se varamo nekoliko trenutaka nakon što smo isključili ESP… U slučaju Lexusa, ESP je djelovao malo grublje i nije dozvoljavao gotovo nikakvo proklizavanje. Ovo je najveći razlog zbog kojeg Mercedes ima blago veću prosječnu brzinu na slalomu i los testu. Kada je na red došlo ispitivanje kočenja sa preprekom, još jednom je do izražaja došla inertnost Lexusa, ali u ovom slučaju je bila vrlo mala razlika u ponašanju vozila u odnosu na Mercedes.

Sljedeći segment testiranja odnosio se na ispitivanje potrošnje goriva. Oba vozila smo tretirali jednako, ali u ovom slučaju razlike su ipak velike. U gradskim uslovima, Mercedes je trošio prosječno 7 l/100 km, dok je Lexus bio mnogo „žedniji“: čak 8,5 l/100 km! Na magistralnoj cesti, situacija je još gora po Lexus: pod punim opterećenjem potrebno mu je 6,6 l/100 km pri prosječnoj brzini od 68 km/h. U istim uslovima Mercedes je trošio svega 4,7 l/100 km!

Iskreno, bilo smo vrlo negativno iznenađeni ovim Lexusovim segmentom! Jedan od razloga visoke potrošnje Lexusa jeste prenosni odnos diferencijala, što smo prethodno pomenuli. Poređenja radi, modeli sa diferencijalom manjeg prenosnog odnosa, prema fabričkim podacima troše oko 12% manje goriva.

Kao što smo rekli u uvodu ovog teksta, dizajnom se nećemo baviti, prvenstveno zbog različitih ličnih ukusa. Oba vozila su bila opremljena ujednačenim paketima opreme, pa smo stoga obratili pažnju na kvalitet i završnu obradu ugrađenih materijala. U ovom poređenju, oba automobila su dobila visoke ocijene, jer ih je krasio zaista odličan kvalitet materijala, s tim da su u Lexusu prepoznatljivi elementi iz znatno jeftinije Toyote Avensis, naročito oko centralne konzole.

U pogledu vanjskih dimenzija, takođe su prilično ujednačeni, a unutar njih Mercedesu ipak idu u korist dvije stvari: 30 mm duži međuosovinski razmak rezultira sa više prostora za putnike na zadnjoj klupi, te veći prtljažnik koji ima 77 litara veću zapreminu nego Lexusov. Dio naše ekipe se čak žalio na blago pomanjaknje prostora oko vozača. U ovim „zvjezdanim“ brendovima komfor i ugođaj u vožnji se ne mogu dovesti u pitanje, jer su oba vozila skrojena za vrhunski ugođaj u vožnji, bez obzira o kojoj se prilici radi.

I na kraju da zaključimo… Mercedes je skuplji skoro 1.500 KM prvenstveno zbog automatskog mjenjača, ali ovdje nije u pitanju cijena. Lexus je itekako pokazao da zna šta znači „premium brand“, radeći po principu VAG koncerna – veliki broj elemenata vozila se koristi i u najjeftinijim ali i u najskupljim modelima, sa razlikama u kvaliteti materijala i dizajnu. No međutim, suština često ostane ista.

Mercedes je, s druge strane, i ovaj put direktno pokazao zašto je statusni simbol već više od stoljeća. Činjenica da je u ovom duelu bio bolji u većini testova, dok je u ostalim bio izjednačen, najbolje pokazuje da su njegove performanse, tehnička rješenja i kvalitet – klasa za sebe! Zato, otvoreno možemo reći da je Mercedes C220 CDI u direktnom dvoboju pokazao da je za jedan nivo bolji izbor od njegovog konkurenta – Lexusa IS 220d.