Vozili smo: Renault ZOE – Vožnja automobila za manje od 4,5 KM!
Vozili smo: Renault ZOE – Vožnja automobila za manje od 4,5 KM!
Električni automobili na cestama zapadne Evrope odavno su normalna pojava, ali kada se na cestama Bosne i Hercegovine nađe takav automobil on postaje predmet pažnje, a za neke i predmet čuđenja. Ruku na srce, ni u Evropi nije svaki drug-treći automobil na struju, ali svakim danom njihov broj raste. Da sve tako ne bude crno za nas, bh. građane, potrudio se zastupnik Renault automobila za BiH koji je električni model ZOE ponudio na probnu vožnju.
Piše: Emir Kalender
Prvi susret s električnim automobilom bio je 2011. godine s tada ne tako planetarno popularnom Teslom. Bio je to Tesla Roadster model koji je bio u potpunosti novo iskustvo, a koji je ostavio i više od pozitivnog utiska, prvenstveno zbog svojih performansi. Od tada pa do danas, razvoj električnih u stalnom je rastu, a tekuću 2016. godinu obilježavaju promocije električnih automobila svih bitnih globalnih proizvođača. Pariški sajam automobila 2016. najbolji je primjer za to gdje je predstavljen veliki broj električnih automobila u proizvodnoj i konceptnoj izvedbi.
Renault ZOE već neko vrijeme “zuji” po cestama Sarajeva i Bosne i Hercegovine obično u sklopu nekog Renault Road Show-a. Želja za boljim upoznavanjem s takvim automobilom oduvijek je postojala, ali… “Šta ako negdje ostanem na cesti bez struje? Ma hajde bit će prilike za vožnju….” Poziv prijatelja u večernjim satima s pitanjem: “Hoćeš li ZOE na probu?” Naravno! No, istog trena se pojavio upitnik iznad glave, a gdje ću ga napuniti? Logično pitanje koje bi svako sebi postavio s električnim automobilom u Sarajevu.
U glavnom gradu BiH imaju dva mjesta s brzim punjačem električnih automobila, Renaultov prodajno servisni centar i Hotel Marriott. Obje kompanije ovu pogodnost s ponosom ističu i nalaze se na evropskoj mapi “punjača automobila” no, dok u Reanultu bez problema možete napuniti bilo koji električni automobil, u hotelu nećete moći osim ako niste “gost hotela” tačnije ako niste noćili u hotelu. Svako pametan bi ponudio mogućnost punjenja električnog automobila (uz novčanu nadoknadu) kao svoju prednost, uz kafu, sok, ručak, itd. Samim tim dobio bi pozitivan publicitet, a u ovom slučaju navedeni hotel dobija negativni publicitet. No, srećom Renault ZOE može se puniti na običnu kućnu utičnicu…
Renault ZOE
Renault ZOE u proizvodnoj izvedbi predstavljen je 2012. godine kada je ušao u proizvodnju. Dolazi sa pet vrata i pet sjedišta i pripada automobilskom supermini B segmentu. Pokreće ga električni motor koji mu obezbjeđuje 90 KS i 220 Nm okretnog momenta. Energiju crpi iz lithium ion baterijskog bloka od 22 kW-h, što mu obezbjeđuje autonomiju od nekih 210 km u idealnim uslovima. Renaul ZOE teži 1.468 kg što je očekivano kada je riječ o električnim automobilima gdje glavninu mase automobila nose baterije.
Na nedavno održanom sajmu automobila u Parizu predstavljena je modifikovana verzija ZOE modela koja ima značajno veću autonomiju, pa tako sa jednim punjenjem u idealnim uslovima može preći do 400 km. Za to je zaslužna nova baterija kapaciteta od 41 kW-h. Kada je riječ o punjenju baterije, postoje dva načina kako se ona može napuniti. Prvi je preko posebnog punjača koji se nalaze u tzv. punionicama što je i najbrži način punjenja, pa za punjenje 80% baterije potrebno je oko 30 minuta. Drugi način je preko klasične utičnice i posebnog punjača, ali punjenje traje znatno duže. Kod testnog modela s baterijom od 22 kW-h punjenje na klasičnu utičnicu traje oko 7-8 sati. Priključak za punjač nalazi se u prednjoj masci ispod velikog Renault znaka, iz kojeg nije moguće iskopčati kabl bez pritiska na prekidač na daljinskom upravljaču (iz sigurnosnih razloga).
Testni model na probu stigao je s količinom električne energije koja je bila dovoljna za prelazak 80-tak km u ECO režimu. Tokom probe zbog ograničenog vremena pred Renault ZOE stavljeni su odmah konkretni zahtijevi… Odličnim ubrzanjima iz mjesta zavide automobili sa mnogo većom reputacijom, a “piskavo zujanje” elektromotora jedino je što se čuje tokom vožnje u putničkoj kabini. Sarajevo je grad u kojem je veliki broj padinskih dijelova pa nakon vožnje po ravnim cestama gdje je lagano autonomija opadala, Renault ZOE došao pred drugi izazov, vožnju po padinskim dijelovima grada.
Vožnja uzbrdo za Renault ZOE ne predstavlja nikakav napor, ali tada količina električne energije rapidno opada. Pomalo iznenađen brzinom opadanja količine električne energije, no ni brdo nije bilo malo… Uz to treba dodati brzina kretanja nije bila veća od 30 km/h zbog same nepoznanice kojom će brzinom opadati autonomija. Vjerovatno bi bila posebna avantura da u Sarajevu ostaneš bez “struje” u električnom automobilu. Vjerovatno bi se skuplo “društvo iz kraja” koje bi pravilo šale na tvoj račun i dijelilo slike po društvenim mrežama, sa raznim ocjenama.
U povratku na istoj dionici elektromotor automobila “vratio” je dio energije sistemom rekuperacije, otprilike za nekih 10-12 km pa potrošnja uzbrdo dođe kao žustrija vožnja po ravnom. Sa dolaskom na ravnu cestu, ZOE se vratio na očekivanu potrošnju električne energije. Na instrument tabli potrošnja se očitava kao na svakom strujomjeru, u kW-h. Probu smo završili tako sa prosječnom potrošnjom od 17,2 kW-h.
Što se drugih detalja tiče nema se šta posebno izdvojiti, mali gradski automobil, okretan, lagan za upravljanje, solidno pregledan, a za olakšano parkiranje tu su kamera za vožnju unatrag i parking senzori. Klima uređaj, četiri podizača bočnih stakala, elektro podesivi vanjski retrovizori, audio uređaj, dio su opreme koju je imao testni model.
Kako drugi gledaju na Renault ZOE?
Balkanski mentalitet možda je najkomplikovaniji na planeti Zemlji, jer narodi koji žive na prostoru zapadnog Balkana toliko su slični a isto toliko različiti. To dokazuje i iskustvo vožnje električnog automobila. U razgovorima sa ljudima iz različitih slojeva društva većina je pokazala pozitivno interesovanje, te izrazila spremnost da bi u skorijoj budućnosti bili spremni kupiti takav automobil ali pod sljedećim uslovima: razvoj mreže brzih punionica, cjenovna prihvatljivost i sigurna servisna mreža.
Svi su uglavnom bili zainteresovani zbog pogonskog sistema, tj. zato što za pogon koristi električnu energiju koja je znatno jeftinija od dizela i benzina. Hipotetski gledano, za jedno punjenje s kojim možete preći 190 km, u skupom režimu naplate električne energije, potrebno je izdvojiti manje od 4,5 KM. Računica je vrlo jasna! U odnosu na fosilna goriva vožnja električnu energiju znatno je jeftinija. Ima još uvijek onih koji drže “mozak u tegli” pa samo vjeruju u dizel ili oni još gori, koji voze na lož ulje, ali vjerovatno će se država jednog dana pozabaviti tim problemom samo se nadam da do dolaska tog dana stanovnici evropskih zemalja ne odsele na Mars!
Da bi zaživili električni automobili u Bosni i Hercegovini treba dosta toga da se složi, ali od nečega se mora krenuti. Prvo, to je kritična masa, a ona se neće stvoriti sama od sebe ili ovakvim pristupom prodavača automobila. Dobro bi bilo da svi zajedno strateški nastupe u tom projektu elektrifikacije gdje bi napravili određeni broj javnih punionica, te na taj način omogućili ljudima da ne brinu gdje i kad napuniti automobil. Najbolji primjer je Slovenija u kojoj gotovo svaka benzinska pumpa ima bar po jedan punjač za električne automobile. U to smo se nedavno i uvjerili tokom tranzita kroz Sloveniju.
Bez konkretnih koraka prodavača automobila (ali i države), električni automobili kod nas će biti slučajnost na cesti i atrakcija.
