Volvo 240 – 40 godina švedske ikone

Tog 21. augusta 1974. godine, Volvo 240 je prvi put predstavljen predstavnicima medija. Tokom 19 godina postojanja ovaj je automobil prodat u preko 2,8 miliona primjeraka, zbog čega je postao višestruko važan za Volvo.

1974. godina je bila po mnogo čemu bitna za Švedsku. U proljeće je slavna grupa ABBA sa kultnom pjesmom Waterloo pobijedila na izboru za pjesmu Evrovizije, svijet tenisa uzdrmao je osamnaestogodišnji Björn Borg, a Volvo je predstavio jedan od svojih najvažnijih modela ikada.

Predstavnici medija su imali čast da 21. augusta 1974. godine prvi vide i probaju novi Volvo model. Oni su avionom prebačeni iz sjedišta u Torslandi do malog grada Borlänge, gdje ih je čekalo nekoliko Volvo 244 GL modela. Svaki je bio obojen u upadljivu narandžastu boju, veoma tipičnu za to doba, a iste je boje bio i enterijer.

Volvo 240 je bio nasljednik serije 140, ali je mnogo toga bilo promijenjeno. Najveće promjene doživio je prednji dio, sa dizajnerskim elementima inspirisanim VESC eksperimentalnim sigurnosnim automobilom, predstavljenim dvije godine ranije. Najnaglašeniji detalj bili su veliki branici, koji su dužinu automobila povećali za čitavih 13 cm u odnosu na seriju 140. Najveća novost u enterijeru bili su specifični nasloni za glavu.

Novorazvijeni B21 motor, razvijao je 97 KS u karburatorskoj i 123 KS u verziji sa ubrizgavanjem goriva, dok je ovjes koristio McPherson potporu, a upravljački sistem nazubljenu letvu. U oktobru 1974. godine, počela je proizvodnja ekskluzivnije serije 260, koja je dolazila u dvije verzije – DL i GL. Iza oznake 264 krio se novi 2.7 litarski V6 benzinac sa 140 KS. Motor označen kao B27, proizvodio se u Francuskoj, a bio je rezultat saradnje Volva, Peugeota i Renaulta.

Tokom tržišne karijere, Volvo 240 je dobio nekoliko pogonskih opcija. Svjetski novitet, predstavljen 1979. godine, bio je 6-cilindarski dizelaš, razvijen u saradnji sa Volkswagenom. Petocilindarski dizelaš je također bio dostupan, ali samo na odabranim tržištima. 1981. godine stigao je i famozni 244 turbo sa 155 KS, no prava senzacija bio je 245 turbo wagon – prvi serijski karavan sa turbobenzinskim motorom.

Volvo 240 je također bio dostupan i u nekoliko različitih karoserijskih izvedbi. Pored izvedbe sa dvoje, četvero i petero vrata, bio je dostupan i kao coupe 262C, kojeg je osmislila talijanska karosernica Bertone, a ukupno je od 1977. do 1981. godine proizvedeno tek 6.622 primjerka ekskluzivnog coupea paprene cijene. S druge strane, postojale su i verzije 264 TE i 245T, obe produžene za čak 70 cm. Model 264 Top Executive zapravo je bila luksuzna limuzinska izvedba, dok je 245T bio ogromni karavan, koji se između ostalog koristio i kao školski autobus u ruralnim dijelovima.

Svjetska inovacija na polju zaštite životne sredine stigla je u jesen 1976. godine, kada je Volvo predstavio trostazni katalizator i Lambda sondu, a koji su bili zaslužni za eliminaciju 90 posto štetnih čestica u izduvnim gasovima. Volvo je posljedično 1977. godine osvojio nacionalnu američku nagradu za industrijsku inovaciju na polju zaštite okoline, a 1978. godine je Volvo 240 od strane Kalifornijskog odbora za zaštitu okoline imenovan najčišćim automobilom u SAD-u.

S druge strane, sjajni Volvo 240 Turbo je postao iznimno uspječan trkaći automobil, koji je 1985. godine osvojio evropski touring šampionat.

Volvo 240/260 je osvojio brojne nagrade za svoju sigurnost. U Velikoj Britaniji je osvojio Don Safety Trophy, zbog inicijative za promociju sigurnosti u saobraćaju, te dizajna koji je prevazilazio tadašnje zakonske norme. Volvo 240 je 1976. godine odabran kao standard za siguran automobil od strane američke sigurnosne administracije NHTSA. Četiri godine zaredom, karavanski Volvo 240 je bio najsigurniji automobil svoje klase u Americi.

Volvo 240 je vremenom postao kolekcionarski automobil, a najveća potražnja entuzijasta očekivano je usmjerena prema turbo izvedbi, kojoj cijena stalno raste. Dostupnost rezervnih dijelova je dobra, a još uvijek je moguće brojne dijelove nabaviti od samog Volva.

Osim u Geteborgu, Volvo 240 se proizvodio i u švedskom Kalmaru, te u belgijskom Gentu. Posljednji primjerak je pogon u Torslandi napustio 5. maja 1993. godine. Niko se nije nadao da će taj automobil izdržati toliko dugo na tržištu. Posljednji primjerak je kupcu uručen na posebnoj ceremoniji, na kojoj je tadašnji direktor Volva Pehr G Gyllenhammar, koji je i sam posjedovao nekoliko posebnih izvedbi modela 240 izjavio da je to bio najsigurniji automobil na svijetu, jedan od najvrijednijih automobila za posjedovanje, te prava živuća legenda, čija će popularnost rasti iz godine u godinu.

Volvo serija 200 je do danas rekorder kompanije, kada su u pitanju proizvodne brojke. Proizveden je 2.685.171 primjerak modela 240 i 177.402 primjeraka modela 260. Ukupno je proizvedeno 2.862.573 automobila od 1974 do 1993. godine.